L orco d Col dala Pelda

From Wikisource
Jump to navigation Jump to search
L orco d Col dala Pelda  (1921)  by Leo Runggaldier
ladin Gherdeina
grafia moderna

L orco d Col dala Pelda.


Śepl da Brancion fova jit na sëira ‒ l dajova la luna ‒ tʼ Sëlva a mutans. Tl unì zeruch, sun col de Rustlea se pënsel, ue pa udëi sce chëi de Sëlva à schneid y peta n cich per i desfidé ora.

Te chël mumënt vëijel dan ël n tel pitl mandl, l ne fova tan grant ch’ l ti ruvova sai jenodli. Chësc pitl uem jiva for n valgun var dan ël; sce Śepl jiva dassënn, sautova nce chësc pitl danora, y sce Śepl stajova chiet se fermova nce chësc pitl.

A jì da Pigon y Pizuela y sëura Larjac ora i parova a Śepl che chësc mandl deventësse for majer y majer.

Canchʼ i fova daujin da Col dala Pelda fova chësc pitl bel majer chʼ Śepl.

Śepl se temova a la diaula; l fossa gën sautà sëura sief ora per i mucé dant a chësc cër uem, ma l ne sʼ ova nfidà, davia che l se ova belʼ ntendù che l ie l orco.

Śën ruvi via n la costa ulache n vëiga Col dala Pelda; Śepl sta mpueʼ chiet a udëi sce l orco va sëura via, de vieres de Plesdinaz o do l stradon ora da Runcac ju.

Bel mpont, l orco ch’ univa for majer y majer, pea do la streda d’ Plesdinaz.

Scebën che Śepl se temova, fovel mpo feter curiëus d’ udëi cieche devënta y datrai ovel nce audì cuntan che n ne daussa mucé dal orco ‒ y davia de chël ti val do.

Bele dan ruvé via puent univel tan aslune grant che canche l fova pra puent da mulin d’ Inaz arjunjova la dumbrea sa Pertëut. A udëi chësta gran dumbrea se temova Śepl che la gotes jiva dut ntëur ju.

L se pënsa, a udëi coche l orco fej a passé l puent, merë chʼ esse n toʼ de pan sëch da ti tré al orco. Ma sën ne iel auter che passé zënza pan l puent.

Te chëla vëighel nce ch’ l orko ie te n iede bele dalonc dlà dal puent. Śepl ne se à ntendù dainora, sce l orco ie jit sëura o sot al puent ora. Śën val bel plan nstës via da chësc puent, passa via dret bel a chiet, ma te chëla stajova chësc orco dan ël su petan de drë cighes che Śepl stajova a unì ora de cervel.

Dala gran tëma iel restà ilò sun ëur de ruf de Mastlé nciurnì.

L di do, canche l stlaiova di y chʼ i sunova lʼ anmaria fovel te ciamp da la siela de chëi da Inaz.