Page:Procès verbaux de l’assemblée législative des États du protectorat des Îles de la Société et dépendances - Session de 1866.djvu/25

From Wikisource
Jump to navigation Jump to search
This page has been proofread.



APOO RAA IRITI TUBE NO TE MATAHITI 1866.




Putuputu ram u te mahana piti 27 no mati.

I te hora hoe, ia oti se ra te pure i matau hia ra, ua parahi maira te Arii ra o Ariifaaite, te peretiteni no te Apoo raa i te matahiti 1861, inia i te noho raa o te peretiteni e ua iriti i te Apoo raa.

Ua tuu atu te Papai parau rahi i te hoe rata i te peretiteni mono ra, tei papai hia mai e T. H. te Arii vahine e te Tomana te Auvaha o te Emepera, e o tei faaite mai iana ei auaha na te Hau i pihai iho i taua Apoo raa ra.

Ua taio mai te peretiteni mono i taua rata ra.

te peretiteni mono. — Mai te au i te irava 30 o te mau haapao raa no te 10 no mati 1851, e tamata tatou i te tia raa o te maiti raa o te feia iriti ture.

Hopea o taua tamata raa ra.

TUHAA RA O TEPORIONUU.
Ariipaea, tavana no Pare ; Teaatoro, toohitu ;
Ariipeu, tavana no Arue ; Otomai, irite ture ;
Taamato, toohitu ; Etaeta, id.
Aitu, id.

TUHAA I TEAHAROA.
Ariifaaite, tavana no Haapape ; Metuaaro a Paofai, toohitu ;
Ori, tavana no Papenoo ; Hooau, id.
Hitoti a Manua, tavana no Tiarei ; Tamaitihauti, irite ture ;
Roura v., tavana no Mahaena ; Taimetua, id.
Puhia, chef représ. d’Hitiaa ; Tefauvero, id.

TUHAA I TEVA I TAI.
Ariiaue, tavana no Afaahiti ; Roipiha, tavana no Toahotu
Faahiahia, tavana no Pueu ; Taumihau, irite ture ;
Mano à Mai, tavana no Tautira ; Tematua, id.
Vehiatua, tavana no Teahupoo ; Ovae, id.
Toni, tavana no Vairao ; Hoaore, id.
Teiho, tavana no Mataoe ;

TUHAA I TERA I UTA
Haereetahi, tavana no Papeari ; Teriitahi, toohitu ;
Tere a Patia, tavana no Mataiea ; Teupoo a Teuri, irite ture ;
Ariitaimai v., tavana no Papara ; Fanau à Faave, id.

TUHAA I TE OROPAA.
Maheanuu v., tavana no Faaa ; Taputaata, irite ture ;
Maheanuu t., toohitu ; Maihi, id.
Apo la Tama, id.