Page:Procès verbaux de l’assemblée législative des États du protectorat des Îles de la Société et dépendances - Session de 1866.djvu/15

From Wikisource
Jump to navigation Jump to search
This page has been proofread.

mai te hapa ore e tia'i, tei ia outou hoi te aufau i te moni toroa a to outou mau tavana, ta te mau haava, te feia haapii tamarii, te mutoi to outou na mau mataeinaa, tei ia outou atoa le tauturu mai i te mau ravea no te faanehenehe ma i te purumu, e te mau fare o te taata 'toa, oia hoi te mau fare pure raa e te fare e parahi hia e te mau tavana, e eiaha 'toa ia moe noa'e te mau tavini tahito o te Hau i Tahiti nei, tei ia outou atoa hoi te tauturu atu ia ratou i to ratou nei ruhiruhiâ raa.

No te au maitai ra e vai nei i rotopu ia'u e te Arii vahine î tupu mai ai to'u manao e, e faaore roa i te huru hachaa raa o to Tahiti nei, ia faaau hia 'tu i nia i te papaa.

O taua huru haehaa ra ra, e mea noaa mai ia no roto i te huru taa è o te mau ture tei haamana hia i niaiho ia outou, i riro ai to te fenua nei mai na nunaa taa è e piti, i te faatupu raa i te hinaaro taa è, e mai te mea ra è, te au ore noa 'tura te hoe i te tahi. A tamata’i ra vau i te faataa è i taua arai ra, ua hinaaro atoa vau i te haapapu maitai i te huru fetii e te taoa, o te tumu mau hoi tei reira o te mau amui raa maramarama 'toa.

Ua faatia o M. Bonard, te hoe o na Tavana matamua ra, e o tei vai maite mai à te manao maitai iana i rotopu ïa outou na, ua faatia oia i te hoe ture no te papai raa i te mau parau no te fanau raa, te pohe raa e te faaipoipo raa ; na pehea ra, aore atura te haamana raa hiao taua ture ra i au noa'e i tei hinaaro hia e ana, e vai tia ore noa 'tu ra taua ohipa ra mai tona ïa huru tahito.

Na te faaue raa mana ra no te 17-18 Tenuare, te tuu hia 'tu i mua i to ratou na aro ïa imi hia, na tei reira e faatia papu roa i taua mau vahi tia ore ra. Ua oti nehenehe roa aenei hoi te mau parau no te fanau raa e te faaipoipo raa i na mataeinaa ra i Faaa e i Punaauia. A vai mai ai hoi te taupupu ito rave raa hia o taua ohipa ra, e oti maitai roa 'tu à ia, no to mea, ïa hinaaro noa'e te taata i te maitai mai iau atoa e hinaaro nei. e oti atu à ïa tei opua hia.

Ia maitai ra hoi te faatumu raa i te fetii e i te taoa i nia i te niu aueue ore ; ei paruru au maitai atoa ïa e tia'i, e e ore tei reira e itea hia, maori ra e i roto i te mau haava raa maramarama 'nae ra.

O outou na ra tei ite papu ê te vai tia ore noa nei te faataa raa hia o te mau haava raa i to outou nei fenua, e te fifi rahi hoi. Na horo raa e toru, e e tia 'toa iau ïa parau e, na horo raa e maha i roto i taua mau ohipa maro raa ra, aore roa 'tu ïa i hopoi noa mai i te maramarama i roto i te imi raa ; e aore roa 'tu e hopea ê ae i noaa mai, maori ra ê, o te faaatea ê noa 'tu â i te mahana e oti ai, e aore 'tu râ hoi i taa maitai.

Te faatuhaa 'toa raa hoi i te mau haava i roto i te mau utua i faautua haere hia e ratou iho râ, e i roto i te mau taime rarahi tei titau hia no te haava raa, ua faatupu papu ia i te manao i roto i te aau taata e, ua faatia paetahi hia taua mau ohipa ra.